SAOPŠTENJE ZA NOVINARE
povodom objavljivanja publikacije: „Zatvaranje kruga: položaj žena na tržištu rada na početku i kraju karijere“ dana 20. novembra 2019. godine u prostorijama UniCredit Banke
Šta se dobija kada se analizira karijera žene? Dobija se krug. Dakle, ne linija u usponu koja se blago penje sa svakom godinom provedenom na poslu, sa poboljšanjem ekonomskog i društvenog položaja, nego krug. Na kraju poslovne karijere, žene su zabrinute za svoju egzistenciju i budućnost na koju ne mogu da utiču, i po tome su slične onim mladim koje tek započinju svoj profesionalni put. I tako možemo da konstatujemo da se ženina radna karijera završava tamo gde i počinje!
Ovo je obelodanila publikacija otrežnjujućeg naziva: „Zatvaranje kruga: položaj žena na tržištu rada na početku i na kraju karijere“, koju je Udruženje „Žene na prekretnici“ priredilo u saradnji sa SeConS grupom za razvojnu inicijativu, i jedinstvenom analizom zvaničnih podataka o tržištu rada (nakon publikacije o diskriminaciji žena starijih od 45 godina, iz 2017-te) ukazala i opisala kako se zatvara krug.
“Svaka kompanija treba da se zapita šta konkretno čini kako bi kreirala inkluzivno radno okruženje, jer ne postoji nijedan zakon koji bi nas u tome ograničavao. UniCredit Banka je dve godine proglašavana jednom od rodno najsenzitivnijih kompanija u Srbiji”, izjavila je tim povodom Milina Petrović Milosević, direktorka Odeljenja za upravljanje i razvoj ljudskih resursa, na konferenciji za stampu povodom objavljivanja publikacije. Onda je dalje dodala: ”Na to smo izuzetno ponosni, jer imamo mogućnost da sa drugima delimo svoje primere najbolje prakse i podižemo svest o tome koliko je ravnopravnost važna, ne samo kada govorimo o zaradama i mogućnostima napredovanja, već i poštovanju, jer je to način da naše okruženje učinimo boljim mestom za život.”
Za većinu žena, dve ključne faze radnog veka, ulazak i izlazak sa tržišta rada, su dve važne faze u kojima se suočavaju sa mnogobrojnim izazovima. Od specifične kombinacije ličnih uslova (u smislu obrazovanja, ekonomskog kapitala, socijalnih mreža i ostalog) i karakteristika društvenih okolnosti zavisi u kojoj će meri žene moći da uspešno prevaziđu ove kompleksne životne tranzicije. Nije onda ni čudo što kada sistemski uslovi nisu povoljni, upravo žene u ovim osetljivim fazama dospevaju u nepovoljniju situaciju kada je u pitanju položaj na tržištu rada.
Izlazak sa tržišta rada i kraj radnog veka znači prelazak u životnu fazu u kojoj blagostanje zavisi od obezbeđenosti penzije, drugih oblika ekonomskog kapitala, bogatstva profesionalnih i privatnih veza važnih za aktivan život i socijalnu uključenost, i od uslova u kojima se mogu zbrinuti potrebe za zdravstvenom zaštitom. A 260 hiljada zena u dobi 45-64 godine nisu ostvarile pravo na penziju. One spadaju u onih 500,000 nezaposlenih i neaktivnih žena u toj starosnoj dobi, među kojima njih 14,6 odsto je odustalo da traži posao zbog bezuspešnih pokušaja da se zaposle. To je najveći procenat obeshrabrenih među svim grupama žena i svedoči o već poznatom problemu zapošljavanja u tim godinama.
Što se tiče mlađih žena, ulazak na tržište rada i početak karijere često se usklađuje sa, formiranjem porodice. Među 327,400 neaktivnih mladih žena od 25-29 godina, najveći je udeo onih koje ne traže zaposlenje, zbog brige o deci ili odraslim nesposobnim licima, čak 35,7 odsto. To često nije njihov izbor, već sistemski problem. Nedovoljna podrška za brigu o porodici, kao i patrijarhalni diskursi razlozi su što mlade žene moraju da ostaju kod kuće, mada je veliki broj njih, čak polovina, ranije bila u radnom odnosu. Takođe, poređenje sa istom populacijom žena u EU pokazuje da ne postoji razlika sa mladim zenama u Srbiji kada je u pitanju sklonost da se zaposle, već kada je u pitanju mogućnost da dođu do zaposlenja.
Žene iz mlađih, kao ni žene iz starijih generacija ne zapošljavaju se u pojedinim privrednim sektorima, pogotovo onim najperspektivnijim koji su povezani sa rastom zaposlenosti i visokim primanjima, kao recimo u računskom programiranju gde je prosečna neto zarada u aprilu 2019. iznosila 126,961 dinar. Poređenja radi, u grupi najmlađih žena, (15-29) prosečna neto zarada iznosi 30,954 dinara, a kod najstarijih (45-64), 36,020 dinara.
Isto tako, i među mlađim i starijim zaposlenim ženama izrazito je mali procenat na rukovodećim položajima direktora, funkcionera, različitih menadžera: simboličnih 1 odsto mlađih i 2,7 odsto iz kategorije starijih uspele su se na poslovni vrh.
Razloga je mnogo, a svakako jedan od uzroka je nepovoljna kvalifikaciona struktura žena u odnosu na muškarce. Zato bi suštinske promene trebalo da počnu od obrazovnog procesa i da se izmeni trend po kojem se žene školuju za proizvodnju tekstila, proizvodnju kože i lične usluge, ili studiraju umetnost, društvene nauke, prava, zdravstvenu i socijalnu zaštitu, sve oblasti sa pretežno niskim primanjima, a muškarci se školuju za proizvodnju računara, proizvodnju mašina i računarsko programiranje, ili idu na fakultete prirodnih nauka, komunikacione tehnologije, inžinjerstva, gde postoji mogućnost vrhunskih zarada.
Međutim, eliminisanja rodne segregacije u obrazovanju, a potom i na tržištu rada, nisu predmet niti jedne politike u Srbiji, ni politike razvoja obrazovanja, ni politike rodne ravnopravnosti, a ni politike zapošljavanja.
“Zato predstavnici medija imaju važnu ulogu da podatke iz publikacije približe onima odgovornima za kreiranje i sprovođnje politika rodne ravnopravosti, ali podjednako i samim ženama kako bi one postale svesne da krivica često nije u njima- jer su žene sklone da greške nalaze u sebi – već u velikoj meri u sistemu koji ih ne podrzava”, izjavila je Mima Perišić, predsednica Upravnog odbora Udruženja “Žene na prekretnici”.
Udruženje „Žene na prekretnici“ je nevladina organizacija koja promoviše rodnu ravnopravnost kroz ekonomsko i društveno osnaživanje žena u dobi 45+ koje ostaju bez posla, SeConS je nezavisna organizacija stručnjaka/kinja koji sprovode istraživanja i analiziraju politike i procese.